Harun Yahya - Cudo mrava

Mravi ‘Poljoprivrednici’

Ljudska bića se bave poljoprivredom hiljadama godina, i tako su zadovoljene svjetske potrebe za hranom. Ljudi koriste različite tehnike da bi učinili svoju poljoprivredu produktivnom.Da bi povećali produktivnost naučnici su razvili tehnike kao što su prskanje usjeva i hemijska gnjojiva. Također su uspjeli da uzgajaju usjeve tokom cijele godine pomoću staklenika. Ipak postoji drugo stvorenje koje se bavi poljopriredom i koristi ove tehnike još duže.  Da bi se pobliže upoznalo, otputujmo u dubine amazonskih prašuma. To su mravi koji režu lišće. Oni su poljoprivrednici već milionima godina. Također ovaj posao izvode u fazama, zahvaljujući neusporedivoj raspodjeli  posla i planiranju. Prva karika u lancu proizvodnje su mravi radnici koji rade izvan mravinjaka. Ovi mravi rade non-stop danju i noću, režu lišće sa drveća i divljih biljaka koje rastu u šumi.  Drugi posao je nošenje odsječenog lišća u mravinjak. Ovi sitni radnici su jači nego što se to uopšte može zamisliti. Da bi se napravila usporedba, ono što ovi mravi rade jednako je trčanju čovjeka 1 kilometar za 2,5 minuta sa 250 kilograma tereta na leđima. Nijedno ljudsko biće to nikad ne bi moglo. Mravi rade na začuđujuće isplaniran i organizovan način. Moraju nositi lišće do svog mravinjaka da bi imali poljoprivredu. To je razlog zašto taj posao mora da se izvede bez prekidanja. Mravi grade višetračne autoceste da olakšaju transport. Još interesantnije je da postoji organizacija odgovorna za održavanje i popravku tog cestovnog sistema, kao što i mi imamo. Ovaj mrav smačinje prepreke sa trake. Ovo je drugi radnik za održavanje ceste. Organizacija izložena od strane mrava sadrži osobine koje sežu mnogo dalje od ljudskog shvatanja. Sada gledate mrave koji su napravili most držeći se jedan za drugog. Drugi mravi hodaju preko njih i nastavljaju svojim putem. Nema sumnje da je ovo znak velike žrtve i saradnje. Oko 500 000 mrava djeluje zajedno kao jedan mozak dok se sve ovo dešava. Ova ogromna organizacija je sposobna da skine svo lišće sa visokog drveta u jednom danu. Mravi neumorno sijeku sve vrste biljaka, čak i  cvijeće. Kada se usporedi veličina mrava sa onom od ljudskih bića, debljina i dužina lišća koje režu jednake su teškim daskama ili čak deblima. Mi koristimo specijanu opremu za rezanje drveća. A kako mravi uspjevaju ovo? Odgovor na to opet otkriva čudo stvaranja. Bog je obdario mrave sa mehanizmom za rezanje koji je stvarno čudo dizajna. Mehanizam za rezanje se sastoji od dvije odvojene oštrice. Oštrice su premazane cinkom da bi se dodatno naoštrile. Mehanizam za rezanje posjeduje zapanjujući sistem. Specijalni organ iz glave mrava proizvodi zvučne talase visoke frekvencije. Oni se prenose oštricama na lišće i tako ga čine krhkijim i lakšim za rezanje. Dizajn u tom sistemu je dosta genijalan. Posmatrajmo sada strukturu sistema. Prekrivanje metalnih oštrica sa legurama da bi bile oštrije je metoda koju koriste ljudska bića. Ali ljudi koji to rade posjeduju inteligeniciju i razum, i sistem je razvijen kao rezultat specijalnih istraživanja u laboratorijama.  Ipak mravi nemaju predstave da materijal zvan cink uopšte postoji. Niti znaju da su njihove oštrice prekrivene s njima.  Ćelije u mravljem mehanizmu za rezanje čudnovato prekrivaju oštrice cinkom.  Postoji vrlo inteligentan dizajn u tijelima ovih malih stvorenja. Ista stvar se odnosi na sistem koji čini lišće lakšim za rezanje pomoću zvučnih talasa. Mravi ne mogu imati apsolutno nikakvog pojma da visoka frekvencija čini stvari krhkijim. Niti postoji bilo kakva sumnja da tako složen sistem  ne može da se pojavi slučajno. Postoji samo jedno objašnjenje za postojanje tako savršenog sistema. Sistem je svjesno stvoren. Bog je stvorio mrave, i mehanizam za rezanje i sve njihove osobine im je On dao.

Mravinjaci od mrava koji režu lišće mogu biti i do pet metara duboko ispod zemlje i  sedam metara široki. Oni grade stotine tunela i prostorija unutar mravinjaka, i kopaju i iznose oko 40 tona zemlje. Arhitektura mravinjaka je drugo čudo samo za sebe. Mravi ne jedu lišće koje odrežu sa drveća, jer se hrane samo sa posebnom vrstom gljivica. Pa za šta mravi koriste ovo lišće ako ga ne jedu? Odgovor je najinteresantniji. Koriste ga kao ‘sirovi materija’ za poljoprivredu. Uzgajaju te gljivice pomoću tog sirovog materijala. U tu svrhu, oni posade stotine farmi gljivica unutar mravinjaka. Sada gledate jednu od tih farmi. Temperatura, vlažnost zraka i veličina farmi su pažljivo regulirane od strane mrava da bi se uzgojila gljivica. Isto kao što mi koristimo staklenik za uzgoj biljaka tokom cijele godine.

Mravi radnici predaju lišće koje su odsjekli drugim mravima koji rade na farmama. Mravi koji ih prime lišće dezinficiraju ga prije početka rada. Postoji važan razlog za ovo. Ulazak strane gljivice ili čak bakterije u mravinjak bi mogao uzrokovati strašnu štetu. To bi moglo značiti epidemiju u koloniji od nekih 500 000 mrava.  Ipak Bog je stvorio vrlo poseban sistem da ih zaštiti od te opasnosti. Supstanca sa osobinama antiseptika se luči iz tijela mrava. Mrav kojeg gledate dezinficira površinu lista sa svojim ustima. Kao rezultat ovog procesa na listu neće ostati nikakve bakterije. Isto kao i mi, mravi se bore protiv bakterija. Antibiotici se proizvode u laboratorijama za ovu svrhu. Ipak antibiotik proizveden od strane mrava je mnogo jači, i koriste ga milionima godina. Naravno da su ova sitna stvorenja nesvjesna bakterija i antibiotskih supstanci koje sprečavaju bakterije od razmnožavanja. Ipak zahvaljujući ovom savršenom sistemu koji je Bog stvorio, niti jedna bakterija se ne može naći niti na tijelu mrava niti u mravinjaku gdje živi. Nakon završetka dezinfekcijskog procesa, mravi onda počinju da režu lišće zajedno. Nakon rezanja lišća na male dijelove, onda je red na vrlo male mrave da započnu posao. Ovi mravi su samo 2 milimetra veći od veličine zrna pijeska. Oni cijeli svoj život provode u ovim malim podzemnim prostorijama. Oni žvaču lišće u pulpi ii šire ga po tlu područja proizvodnje, stvarajući podlogu gnjojiva za rast gljivice. U roku 24 sata lišće je u potpunosti izgubilo svoju zelenu boju. Do sljedećeg dana površina je u potpunosti pokrivena bijelim gljivicama. Berba počinje odjednom. Mravi koji vrše berbu misle na svoje kolegem ne na sebe. Oni nose mravima radnicima gljivice koje su ubrali u protorijama za berbu. Ovdje mrav koji vrši berbu nudi mravima radnicima, zaposlenima negdje drugo u mravinjaku, tekućinu hranjive tvari koju je dobio iz gljivica. Ovim metodama, zadovoljene su sve potrebe mrava za hranom, od onih koji režu lišće vani do onih koji žvaču lišće u pulpi. 500 000 mrava radi konstantno u najsavršenijoj harmoniji i saradnji. Nakon što su sve gljivice pobrane,ostaju samo ostatci lišća, i oni moraju biti očišćeni. Radnici iznose i najmanji komadić i ostavljaju prostoriju za proizvodnju besprijekornom. Ostaci se bacaju na nekoj udaljenosti od mravinjaka. Ova stvorenja koja su teški radnici nemaju ideju o odmoru ili žalbi. Kolonija također ima druge mrave sa drugim dužnostima. Odbrana mravinjaka je dužnost snažnih, hrabrih i odanih mrava vojnika. Mravi žure van čak i na zvuk približavanja ljudskog koraka. Neki ogromni vojnici su 300 puta teži od drugih mrava u koloniji. Oni napadaju svakog uljeza u blizini mravinjaka. Oni čak grizu cipele i čarape svakog ko se približi mravinjaku. Jednom kada je njihova čeljust u mesu uljeza više ne puštaju. Ne otvaraju svoje čeljusti čak ni ako su drugi dijelovi njihovog tijela oštećeni, i odriču se vlastitih života za dobrobit kolonije. Nema sumnje da je ovo primjer velikog požrtvovanja. Najgori neprijatelji mrava koji režu lišće su ose. Zbog svojih snažnih čeljusti, mrav se s lakoćom može boriti s osom. Ipak pošto su njihove čeljusti napravljene za držanje lišća dok ga nose, oni su neobranjivi pri iznenadnom napadu u tom trenutku. Pa kako je onda mrav koji nosi lišće zaštićen? Odgovor na to pitanje opet otkriva ogromnu saradnju u koloniji. Pogledajmo pobliže mrave nosače. Ako pažljivo gledate, vidjet ćete drugog mrava radnika na svakom listu. Posao ovih radnika je da zaštite mrave nosioce od mogućeg napada iz zraka. Ovaj mali mrav će formirati prvu liniju odbrane u slučaju napada ose i zaustaviti mrava koji ga nosi da postane pčelin plijen. Ovaj mali mrav koristi i vještu odbranbenu taktiku i također ugrožava svoj vlastiti život zbog mrava koji ga nosi.  Ovo je očito primjer velike saradnje.

ZABLUDE EVOLUCIJE

Mravi se organizuju na nepogrešiv način. Ipak ne postoji hijerarhija među njima, i nijedan mrav ne organizuje koloniju. Uprkos tome, svaki mrav čudesno zna šta mora raditi. Raspodjela poslova je postavljena prije nego su se rodili, i mravi izvode svoj posao do savršenstva. To se ne odnosi samo na mrave koji režu lišće, nego se može vidjeti kod svih vrsta. Te odlike koje mrav posjeduje još jednom potvrđuju netačnost Darwinove teorije o evoluciji. Poznato je da teorija o evoluciji zastupa gledište da su sva živa bića nastala kao posljedica puke slučajnosti. Ali nikakva slučajnost nije mogla podariti mravima odlike suradnje, samopožrtvovanosti, discipline i planiranja koje oni imaju. Nikakva slučajnost nije mogla učiniti da svih 500 000 mrava rade za isti cilj. Teorija evolucije tvrdi da se živa bića moraju neprestano boriti do smrti da bi opstala i smatra to temeljnim mehanizmom evolucije.
Ipak teorija evolucije ne može nikad objasniti kako je društvo mrava, izgrađeno na žrtvovanju i djeljenju, moglo nastati. Teorija evolucije tvrdi da živa bića u fazama dobivaju osobine koje imaju kao rezultat promjena što ih izazivaju mutacije. Ali to znači da je društveni poredak kod mrava morao nastati u fazama, a to je nemoguće kao što smo vidjeli u ovom filmu, kolonija je sastavljena od mrava s različitim funkcijama. Podbaci li samo jedna od tih funkcija, to bi bio kraj cijele kolonije. Posmatrajmo sada mrava koji reže lišće kao primjer. Ako mrav vojnik ne bi branio mravinjak, ako radnici ne bi rezali lišće, ako ne bi gradili autoceste za prenos lišća, ako zajedničkim naporima ne bi gradili gigantske zidove, ako listovi doneseni u mravinjak ne bi bili očišćeni jedan po jedan, nijedan drugi posao ne bi služio nikakvoj svrsi i mravi ne bi mogli uzgajati svoje gljivice. A to bi značilo da će svi mravi u koloniji umrijeti od gladi. Uređenje cijelog sistema može se jasnije shvatiti ako ga se opširnije  sagleda. Primjerice, da nema cinka na oštricama mrava koji režu lišće i da oni ne izlučuju tekućinu s antibiotikom da bi zaštitili koloniju od bakterija, da temperature i vlažnost zraka u mravinjaku nisu pažljivo regulirane i da se svi mravi ne ponašaju disciplinovanom druge osobine mrava ne bi imale nikakvu važnost.  Svi mravi bi uginuli zato što kolonija može opstati jedino ako svi ti čimbenici postoje istodobno. A to dokazuje da mravi, sa svim svojim osobinama, nisu mogli nastati u fazama, odnosno nisu mogli evoluirati. Naprotiv, mravi su stvoreni u trenutku, sa svim svojim osobinama, nisu mogli nastati u fazama, odnosno nisu mogli evoluirati. Naprotiv, mravi su stvorenu u trenutku, sa savršenim strukturama i mnogim drugim odlikama koje smo vidjeli. Još jedan dokaz das u mravi stvoreni sa svim svojim besprijekornim odlikama pojavljuje se na svjetlu dana kada ispitamo fosilne ostatke. Fosil mrava koji vidite, star je navodnih 80 milijuna godina, jedan je od najstarijih mravljih fosila na svijetu. Zanimljivo je da se taj fosil ne razlikuje od sadašnjeg mrava. A to nesumljivo dokazuje da su mravi iznenada nastali, sa svim svojim osobinama, i da nisu doživjeli nikakvu evoluciju do dosadašnjeg dana. Ukratko, mravi nisu nastali u procesu evolucije. Bog je stvorio njihove besprijekorna tijela i njihov društveni sustav.

ZAKLJUČAK 

  Razmislimo sad u svjetlu svih stvari koje smo vidjeli u ovom filmu i postavimo nekoliko pitanja:  Kako su mravi došli do svih osobina koje posjeduju? Ko je postavio raspodjelu rada između njih? Kako to da svaki mrav zna još od samog rođenja koji posao mora obavljati? Zašto su mravi vojnici spremni žrtvovati svoje živote za dobrobit svoje kolonije? Kako to da stvorenja bez moći razuma mogu posjedovati organizovanije i socijalizirano društvo od ljudskih bića?Kako to da 500 000 mrava može raditi kao jedan mozak za zajednički cilj? Sva ova pitanja upućuju u smjeru važne istine. Šta ova nerazumna stvorenja uspijevaju napraviti je jasan dokaz da ih je Bog stvorio i dao im osobine koje posjeduju. Božja moć i u umjetnost Njegovoj stvaranja može se vidjeti u svim živim bićima. Mravi su samo jedno od brojnih ispoljavanja Božje umjetnosti stvaranja na svijetu.

 Nalazimo se u prašumama Australije. Ovo drveće udomljuje jednu od najorganizovanijih kolonija na svijetu. Mravi tkalci… Samo 6 mm dugi, mravi tkalci grade svoje vlastite mravinjake. Izgradnja mravinjaka se dešava zahvaljujući čudesnoj saradnji. Glavni korišteni materijali su lišće. Prva faza je donijeti sve lišće zajedno da bi se mogli spojiti. Mravi tkalci se drže jedan za drugog i formiraju živi lanac da bi ovo uradili. Zatim vuku drugi kraj lista prema sebi. Ovdje je primjenjena najneočekivanija tehnika. Mrav radnik kojeg gledate nosi larvu, koja je kao još nerođena sestra. Nosi je tačno na mjesto gdje će se listovi spojiti. Larva odmah počinje da proizvodi ljepljivo vlakno. Kao što možemo vidjeti, mrav radnik šije ovim sitnim “pištoljem za ljepilo” između listova i prišiva ih zajedno. Odrasli mravi ne mogu proizvoditi niti koje se koriste kao ljepilo. Sitna larva daje sve niti koje su potrebne njoj za dobro kolonije. Stoga je nemoguće da završi svoj razvoj i postane normalni odrasli mrak. Ipak ta žrtva ne prolazi nenagrađeno. Mravi radnici će brinuti za nju u mravinjaku sve do kraja njenog života. Ljepljenje listova zahtjeva ogromnu saradnju. To je razlog zašto neki radnici rade unutra a drugi vani. To omogućava da se listovi spoje zajedno na najjači mogući način. Strukture koje onda nastanu su čuda tehnike sa gledišta tehnologije građenja, čvrstoće i lakoće upotrebe. Mravi ne osjećaju potrebu za bilo kakvim nadzorom ili upravljanjem, ali čudnovato znaju na kojim mjestima trebaju stegnuti lišće zajedno, i kroz koja mjesta moraju provući niti. To je razlog zašto naučnici opisuju kao čudo djelovanje ovih bića kao djelovanje jednog mozga. Ova mala stvorenja nemaju moć razuma, i nemaju vođe koji im govori šta da rade, a ipak djeluju zajedno za samo jednu svrhu, sa najiteligentnijim planom, što pokazuje da postoji volja koja ih vodi i koja upravlja njima. To je božja dominacija nad živim stvarima. Istraživanja o organizaciji mrava su pokazala naučnicima brojne izvanredne činjenice. Vidjeli su zapanjujuće ponašanje mrava koji su proučavani u laboratorijama. Primjerice kada su njihovi mravinjaci trebali biti ojačani, mravi si počeli graditi zid na ulazu u mravinjak, poznat kao potporni zid u tehnologiji građenja. Ovo služi za ojačavanje otpornosti strukture. Svaki mrav je nosio zrna pijeska, što je srazmjerno ogromnim stijenama kada se uzme u obzir njihova veličina, na mjesto gdje se trebao postaviti zid. Čudesno, svaki se ponašao kao građevinski radnik i kao inženjer koji poznaje šematski plan zida, stavio je kamenje na tačno mjesto, i tako je podignut zid.

Prevod by Edea